','

' ); } ?>

Multipla skleroza ili multiple skleroze?

Multipla skleroza je poznata i kao bolest sa tisuću lica, a tako se naziva jer je nepoznatog uzroka i tijek same bolesti je često nepredvidljiv. Riječ je o autoimunoj bolesti živčanog sustava. Bolest je karakterizirana pojavom lezija (sklera) u živčanom sustavu. Lezije mogu biti lokalizirane u velikom mozgu, malom mozgu, moždanom deblu i leđnoj moždini. Stoga se često i spominje izraz “multiple skleroze” u određenom području živčanog sustava. Osim čimbenika iz okoline, multipla skleroza često ima i genetsku podlogu.

Ako želite saznati više o tome što je multipla skleroza, da li postoji test na multiplu skleroza, koji su prvi simptomi MS-a te kako izgleda fizioterapije kod osobe koja boluje od multiple skleroze, pročitajte u nastavku teksta.

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava kod koje dolazi do propadanja mijelinske ovojnice, a posljedica toga je upalna reakcija. Osnovna značajka bolesti je nastajanje demijelinizirajućih ožiljaka (plakova) na mjestima gdje je došlo do oštećenja mijelinske ovojnice u mozgu ili leđnoj moždini. Mogući neurološki znakovi i simptomi multiple skleroze su tako različiti da liječnici pri pojavi prvih simptoma mogu ne pogoditi dijagnozu.

Multipla skleroza je bolest mladih ljudi, a najčešće se javlja između 15. i 45. godine života. Bolest se može pojaviti u djetinjstvu i starijoj životnoj dobi, no puno rjeđe.

Uzrok multiple skleroze je nepoznat, ali vjerojatno je tumačenje da virus ili neki nepoznati antigen na neki način potakne autoimuni proces obično rano u životu. Tada zbog nekog razloga tijelo stvara protutijela protiv vlastitog mijelina, protutijela izazivaju upalu i oštećenje mijelinske ovojnice.

Demijelinizacija

Mijelinska ovojnica je zaštitni sloj koji prekriva sva živčana vlakna i neophodna je za njihovo pravilno funkcioniranje. Razlog tomu je što se preko mijelinske ovojnice električni impuls prenosi u čitavom živčanom sustavu. Neki živci imaju tanju a neki deblju mijelinsku ovojnicu. Živčani impuls se brže prenosi kod živaca koji imaju deblji sloj mijelinske ovojnice.

Demijelinizacija označava oštećenje i/ili stanjivanje mijelinske ovojnice, samim time i smanjenu provodljivost električnih impulsa kroz živčani sustav. Uzroci mogu biti različiti kad je u pitanju demijelinizacija. Bolesti kod kojih je prisutna demijelinizacija su:

Multipla skleroza
Guillain–Barré sindrom
Tay–Sachs sindrom
Alzheimerova bolest
Bolest Charcot–Marie–Toth
Transverzalni mijelitis
Razni ostali oblici demencije

Čimbenici rizika za nastanak multiple skleroze:

Genetska predispozicija – Nasljedna sklonost za multiplu sklerozu povećava se za pojedinca ako neki član obitelji već boluje od nje. HLA tipizacijom je otkrivan gen nazvan HLA DR2, koji sudjeluje u određivanju načina imunološkog reagiranja.
Infekcija – Specifični virus izravno povezan s multiplom sklerozom još nije otkriven. Danas posebno zanimanje izazivaju virusi ospica i herpesa. Pretpostavlja se da multiplu sklerozu uzrokuje više različitih virusa.
Trauma – Srednje teška trauma (osobito glave, vrata ili leđa) povećava propusnost krvno-moždane zapreke. Čini se da je sposobnost određenih stanica da prijeđu iz krvne struje u središnji živčani sustav važna za razvoj multiple skleroze.
Niska razina vitamina D – Niska razina vitamina D smatra se još jednim okolišnim čimbenikom koji bi mogao imati utjecaj na učestalost pojave multiple skleroze.
Stres – Stresni događaji, stres na poslu, financijski problemi ili smrt bliskog člana obitelji, povezani su s dvostruko većim rizikom od pogoršanja postojećih ili pojave novih simptoma bolesti.
Cjepivo protiv hepatitisa B – Nema znanstvenih dokaza da je multipla skleroza uzrokovana cjepivom protiv hepatitisa B ni da se bolest pogoršala zahvaljujući tom cjepivu.
Kronična cerebrospinalna venska insuficijencija – Novija kontroverzna teorija sugerira da je uzrok nastanka multiple skleroze vaskularni, a ne imunološki.

Test na multiplu sklerozu (MS)

Neurološki pregled je osnova za kretanje u dijagnostiku same bolesti. Neurološkim pregledom se procjenjuje:

Patološki refleksi
Fiziološki refleksi
Ravnoteža
Koordinacija
Mišićna snaga
Gruba mišićna snaga šake
Pokreti oka i reakcija na svijetlost
…

Kada je u pitanju test na multiplu sklerozu (MS) najčešće se misli na test lumbalne punkcije. Lumbalna punkcija se izvodi kako bi se provjerilo da li postoji određena imunološka reakcija u cerebrospinalnoj tekućini (“liquor“) koja je tipična za multiplu sklerozu.

Zlatni standard prilikom dijagnosticiranja multiple skleroze i obavezna magnetska rezonanca mozga i vratne kralježnice u svrhu pronalaska novonastalih ožiljaka (lezija, sklera, plakova). Brojnost i lokalizacija lezija ukazuje na težinu oštećenja i ima važnu ulogu u određivanju optimalnog liječenja bolesnika.

MS simptomi

Uz značajno gubljenje pamćenja i lagani gubitak ideja, tri su osnovna simptoma multiple skleroze (Charcotov trijas simptoma):

Nistagmus – Nekontrolirani pokreti očnih jabučica.
Tremor – Pojava nekontroliranog ritmičnog grčenja mišića na tijelu.
Dizartrija – Otežano izgovaranje riječi.

U suvremeno vrijeme simptomi MS su podijeljeni na senzorne i motoričke. Više u tablici:

Senzorni simptomi	Motorički simptomi
Gubitak propriocepcije, ukočenost	Slabost mišića, nespretnost
Svrbež	Poteškoće pri hodanju ili održavanju ravnoteže
Disestezije – drugi normalni osjeti	Tremor
Smetnje vida	Dvoslike
Brzo umaranje	Omamljenost ili vrtoglavica
Poteškoće u seksualnom životu	Problemi kontrole crijeva ili mokraćnog mjehura

Tablica 1: Simptomi MS

U mnogih ljudi bolest počinje izoliranim simptomom nakon kojeg prolaze mjeseci i godine bez daljnjih simptoma. U drugih se simptomi pogoršavaju i unutar tjedana i mjeseci sve više proširuju. Simptome mogu pojačati vrlo toplo vrijeme, vruća kupka ili tuširanje ili čak povišena temperatura.

Oblici multiple skleroze (MS)

Multipla skleroza (MS) može imati polagan ili nagao tijek bolesti. U stručnoj literaturi opisuju se 4 glavna oblika MS:

1. Relapsno remitentna MS – Najčešći oblik kod oko 85% bolesnika, a karakterizirana je akutnim napadajima uz manja trajna oštećenja.
2. Primarno progresivna MS – Stalna progresija oštećenja s gubitkom funkcija i sposobnosti.
3. Sekundarno progresivna MS – Oštećenja sve veća uz kontinuiranu progresiju s kratkim razdobljima poboljšanja.
4. Progresivno relapsirajuća MS – Progresivno pogoršavanje od početka uz akutna pogoršanja.

Multipla skleroza – Fizioterapija

Kada je u pitanju multipla skleroza, fizioterapija uvijek treba biti moderirana. Razlog tomu je brzo umaranje pacijenata i potreba za dužim odmorom prilikom vježbanja. Također, bitna stavka je pravilan razmak između terapija da se osoba može adekvatno odmoriti.

Fizioterapija po PNF konceptu u radu s osobama koje boluju od multiple skleroze koristi trodimenzionalne i dijagonalne obrasce tijela i ekstremiteta kako bi se ojačali mišići. Prema filozofiji PNF koncepta, uvijek se nastoje iskoristiti više funkcionalni dijelovi tijela kako bi se ojačao slabiji dio tijela. U tome uvelike pomaže neurofiziološki koncept poznat kao iradijacija. Fizioterapija po PNF konceptu je usmjerena ka poboljšanju izvođenja određenih aktivnosti svakodnevnog života koje su limitirane (hod, hod uz stepenice, hod niz stepenice, ulazak u automobil, ulazak u tuš kabinu…).

Fizioterapija po CLT konceptu u radu s osobama koje boluju od multiple skleroze koristi određene koordinacije tijela kako bi se indirektno ojačao trup osobe. Koristi velike poluge preko ekstremiteta na trup te je stoga bitno da osoba ima veće funkcionalne sposobnosti. Fizioterapija po CLT konceptu koristi trodimenzionalan otpor s naglaskom na rotacijske komponente samih obrazaca. Potenciranjem rotacije prilikom izvođenja pokreta povećava se mišićna aktivnost. Cilj je i dalje poboljšanje izvođenja aktivnosti svakodnevnog života osobe.

Multipla skleroza – Oporavak

Osobe s multiplom sklerozom mogu često zadržati aktivni način života, premda se mogu lako umarati i ne mogu zadovoljiti zahtjevne programe. Redovita tjelovježba, kao što je vožnja sobnog bicikla, hodanje, plivanje ili rastezanje smanjuje ukočenost i pomaže u očuvanju kardiovaskularnog, mišićnog i psihološkog zdravlja. Fizioterapija može pomoći održavanju ravnoteže, sposobnosti hodanja i rasponu kretnji, smanjiti ukočenost i povećati snagu mišića. Uloga obitelji i pozitivan pristup životu uistinu poboljšavaju kvalitetu života osobe koja boluje od multiple skleroze (MS).

Autor teksta: Ante Lukas-Stančin.

Literatura

Ukoliko Vas zanima još detalja kako izgleda fizioterapija kada je u pitanju multipla skleroza, nemojte se ustručavati kontaktirati nas putem formulara:

Obratite nam se s povjerenjem, tu smo za Vas!

Multipla skleroza – bolest današnjice koja zahvaća sve više pučanstva