Moždani udar – Oporavak i / ili cjeloživotna rehabilitacija
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu. Takvim poremećajem dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga. Manifestira se oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Naknadno ta oštećenja dovode do određene invalidnosti. Moždani udar karakterizira smanjenje ili potpuna nesposobnost pokretanja jedne strane tijela, smetnje govora, gutanja i vida. Nekada dolazi do smanjene sposobnosti razumijevanja i vrlo često do depresije. Postoje tri načina nastanka moždanog udara: ishemijski, hemoragijski i okluzijski. Od tri opisana načina nastanka najlošija prognoza je kada je u pitanju ishemijski moždani udar – Oporavak je u tom slučaju dug i kompliciran. Ovo je ujedno i najčešći tip moždanog udara i potrebna je cjeloživotna rehabilitacija.
Ukoliko Vas zanima više informacija o tome kako spriječiti moždani udar, koji su znakovi moždanog udara te kako izgleda fizioterapija nakon moždanog udara pročitajte u nastavku teksta.
Ishemijski moždani udar
Ishemijski moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile ugruškom. Ishemija (prekid krvotoka) je obično posljedica tromboze ili embolije. Ugrušak uzrokuje smanjenu opskrbu krvlju za određeni dio mozga. Na taj način moždano tkivo odumire i nastaju nepovratne posljedice. Ishemijski moždani udar je najčešći tip moždanog udara a rezultat je loših životnih navika. Nastaje brzo i u kratkom trenutku ostavlja teške posljedice.
Hemoragijski moždani udar
Hemoragijski moždani udar nastaje kao posljedica krvarenja u mozgu ili oko mozga. Naziva se još i izljevom krvi u mozak jer dolazi do prsnuća krvne žile. Krvarenje najčešće nastaje u subarahnoidalnom prostoru – prostoru između dvije moždane ovojnice u kojem teče cerebrospinalna tekućina (“liquor“). U ovom slučaju prognoza je puno bolja nego kad je u pitanju ishemijski moždani udar.

Okluzijski moždani udar
Okluzijski moždani udar nastaje zbog okluzije bazilarne arterije. Okluzija označava zatvaranje (prekid krvotoka) u bazilarnom arteriji koja se nalazi u sredini mozga u bazi lubanje. Okluzija bazilarne arterije uzrokuje 1% svih moždanih udara. Očituje se teškom kliničkom slikom u kojoj prevladavaju poremećaji svijesti, motorike i ispadi kranijalnih živaca. Neliječena okluzija bazilarne arterije ima visoku smrtnost koja seže i do 90%.
Kako dolazi do moždanog udara?
Moždani udar može nastati nenadano, bez predisponirajućih stanja, međutim, to je dosta rijetko. Najčešći uzrok nastanka moždanog udara je postojanje jednog od čimbenika rizika za moždani udar:
- Debljina – Svjetska Zdravstvena Organizacija je definirala debljinu kao kompleksnu multifaktorsku bolest gdje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Povećava se rizik za nastanak mnogih kroničnih nezaraznih bolesti.
- Visoki krvni tlak – Kronično povišen iznad 140/90 ili akutno povišen iznad 180/120. Arterijska hipertenzija je bolest današnjice. Svaka treća osoba konzumira lijekove za snižavanje krvnog tlaka.
- Pušenje – Direktno djelovanje nikotina na stjenke krvnih žila. Stvaranje nakupina na stjenkama krvnih žila i pospješenje nastanka ateroskleroze.
- Stres – Tihi ubojica! Izloženost visokim razinama konstantnog stresa uzrokuje probleme u gotovo svim sustavima u ljudskom tijelu.
- Sedentarni način života – Nedostatak kretanja povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Moždani udar – Simptomi
Najčešći simptomi moždanog udara su slabost ili utrnulost jedne strane tijela, poremećaj govora, vida te smetnje ravnoteže i koordinacije.
“American Stroke Association” osmislila je akronim FAST za lako prepoznavanja kada nastupe znakovi moždanog udara:
- F = “Face” (lice) – Kada nastupi moždani udar može doći do iskrivljenja lica i spuštanja kuta usana na jednoj strani donje čeljusti.
- A = “Arm“(ruka) – Slabost ili kompletna oduzetost jedne ruke i jedne strane tijela (hemipareza) ukazuje na moždani udar.
- S = “Speech” (govor) – Ukoliko je nastupio moždani udar osoba otežano izgovara riječi a i slabo razumije što joj se govori.
- T = “Time” (vrijeme) – Ako osoba pokazuje ove simptome potrebno je odmah nazvati Hitnu pomoć!

Ukoliko postoji sumnja da osoba ima moždani udar, simptomi se mogu prepoznati kroz par jednostavnih pitanja i testova: Zamoliti osobu da se nasmiješi (F), zamoliti osobu da podigne obje ruke (A) i zamoliti osobu da govori i odgovori na par pitanja (S).
U Republici Hrvatskoj koristi se i domaća inačica testa u kojem se mogu prepoznati znakovi moždanog udara (G.R.O.M.):
- G (govor) – Otežan i nerazumljiv.
- R (ruke) – Jedna ruka je slabija ili “pada”.
- O (oduzetost) – Asimetrija / Oduzetost lica i oduzetost jedne strane tijela (hemipareza).
- M (minute) – Moždani udar je hitno stanje. Važno je brzo prepoznati simptome moždanog udara i pozvati Hitnu pomoć – 194.
Moždani udar – Oporavak
Ovisno o načinu i mjestu nastanka kad je u pitanju moždani udar, oporavak se može prognozirati. O potpunom oporavku je teško govoriti jer će uvijek postojati blagi deficit. Cilj je osobu što više osposobiti za funkcioniranje u svakodnevnom životu. Osoba treba postići što veću neovisnost u aktivnostima svakodnevnog života. U suvremenoj fizioterapiji vodilja je teorija neuroplastičnosti.
Neuroplastičnost je sposobnost živčanih stanica da se kroz rast i reorganizaciju mijenjaju. Postoje dvije vrste neuroplastičnosti: strukturalna i funkcionalna. Strukturalna neuroplastičnost predstavlja sposobnost živčanih stanica da mijenjaju svoje veze. Funkcionalna neuroplastičnost se odnosi na sposobnost mozga da mijenja funkcionalna svojstva neurona.

Najveći oporavak se postiže unutar jedne godine od moždanog udara. Naglasak se stavlja na prva 3 mjeseca. Fizioterapija treba nastupiti što prije kako bi se ubrzalo spajanje sinapsi i stvaranje novih motoričkih puteva. Moždani udar ostavlja trajne posljedice pa je fizioterapija neizostavna do kraja života. Prema nekim istraživanjima bolji rezultati se postižu kod osoba koje imaju desnostranu hemiparezu. Iako osobe sa desnostranom hemiparezom često imaju problem sa artikulacijom u govoru pa to otežava rad. Preporuka je i logopedska intervencija. Sa osobama koje imaju ljevostranu hemiparezu lakše je uspostaviti kontakt. Bol u ramenu na hemiparetičnoj strani tijela je česta pojava.
Kako spriječiti moždani udar? – Oporavak ovisi o čimbenicima rizika
Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je smanjiti ili ukloniti sve čimbenike koji mogu dovesti osobu do toga da dobije moždani udar. Ukoliko je osoba pretila, trebala bi korigirati tjelesnu težinu i prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom… Osoba treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, voće i povrće, biljna vlakna, riba… U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Tjelesna aktivnost na otvorenom je idealno rješenje za smanjenje visokog krvnog tlaka i smanjenje razine stresa, koje je poznat kao tihi ubojica!
Život nakon moždanog udara
Već nakon izlaska iz kritičnog stanja potrebno je motivirati osobu za ponovo učenje motoričkih obrazaca tijela kroz funkcionalne aktivnosti. Motivacija i želja osobe da ponovo bude aktivni član društva je najbitniji dio oporavka. Kako osjeća pomake u pokretima i osjećaju tijela, motiv je sve veći i oporavak brži. Najkvalitetniji oporavak se postiže unutar godine dana jer se tada može kvalitetnije djelovati na stvaranje novih puteva u mozgu. Naglasak se posebno daje na prva 3 mjeseca nakon moždanog udara. Rehabilitacija se nastavlja kontinuiranim vježbanjem i oporavak je prilično zadovoljavajući. Važno je da i sama osoba obavlja domaću zadaću i ponavlja naučene aktivnosti kod kuće. Od obavljanja osobne higijene, transfera pa do koncentracije pri pravilnom hodu! Uloga obitelji je jako bitna u vidu podrške kroz cijeli proces rehabilitacije. Depresija i emocionalna nestabilnost su česte kod osoba nakon moždanog udara. Obitelj je ključna za motivaciju osobe i integraciju u društvenu zajednicu.

Fizioterapija i moždani udar – Oporavak koristeći PNF koncept i CLT koncept
Fizioterapija nakon moždanog udara treba započeti što ranije a može uključiti mnogo fizioterapeutskih postupaka ovisno o stanju bolesnika. Najvažnije su vježbe kojima se nastoji dobiti maksimalno moguća samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života. Kod mlađih ljudi osim postizanja samostalnosti cilj je te osobe i osposobiti za povratak na svoje radno mjesto.
Fizioterapija je širok pojam u koje se ubrajaju razne procedure, tehnike i koncepti. Pa tako je za moždani udar najbolje izabrati vježbe po PNF konceptu i CLT konceptu. Tehnike se razlikuju u načinu facilitacije pokreta ali imaju dosta doticaja po pitanju motoričkog učenja i motorne kontrole.
PNF koncept se najviše bazira na aktivaciji trupa preko obrazaca lopatice, zdjelice i ostalih dijelova tijela ili direktno preko obrazaca trupa. Ono što je specifično za ovaj način rada je iradijacija – širenje ekscitacijskog potencijala u udaljene dijelove tijela. “Idemo iskoristiti manje oštećenu stranu tijela kako bi ojačali više oštećenu stranu tijela” – idealan izbor terapije jer u kliničkoj slici nakon moždanog udara prevladava oduzetost jedne strane tijela (hemipareza).
CLT koncept koristi najviše koordinacije “Sprinter” i Skater” u svrhu poboljšanja obrasca hoda kod osobe koja je doživjela moždani udar, oporavak je tada znatno bolji. Kod pacijenata prilikom hoda nedostaju rotacije trupa stoga je idealno kroz “Chopping” koordinaciju u raznim položajima aktivirati mišiće odgovorne za tu funkciju. I u ovom pristupu iradijacija je temelj rada.
Iradijacija i korištenje ciljanih aktivnih pokreta u svrhu stvaranja novih motoričkih obrazaca ključ su uspjeha rehabilitacije. Samo aktivni pokret potiče neuroplastičnost!

Autor teksta: Ante Lukas-Stančin.
Literatura
- 1. Bašić Kes, V., Demarin, V. (2014) Moždani udar. Zagreb: Medicinska naklada.
- 2. Stroke symptoms (www.stroke.org).
- 3. Neuroplasticity (physio-pedia.com).
- 4. Beckers D., Buck M. (2021) PNF in practice: an illustrated guide 5th edition. Berlin: Springer-Verlag GmbH.
- 5. Dietz B., Kim TY., Lee MK., Brandl F., Werlich C., Basner F. (2018) PNF in Lokomotion: Let’s sprint, let’s skate. Springer-Verlag GmbH.
- 6. Smedes F., Giacometti da Silva L. (2019) Motor learning with the PNF-concept, an alternative to constrained induced movement therapy in a patient after a stroke; a case report. J Bodyw Mov Ther.
- 7. Guiu-Tula FX., Cabanas-Valdés R., Sitjà-Rabert M., Urrútia G., Gómara-Toldrà N. (2017) The Efficacy of the proprioceptive neuromuscular facilitation (PNF) approach in stroke rehabilitation to improve basic activities of daily living and quality of life: a systematic review and meta-analysis protocol. BMJ Open.
Za sva pitanja i savjete o tome kako izgleda fizioterapija po PNF konceptu i CLT konceptu kod osoba koje su doživjele moždani udar, slobodno nas kontaktirate putem formulara:
Obratite nam se s povjerenjem, tu smo za Vas!